Energetski i ekonomski stručnjaci za N1: Cijene struje će rasti i dalje, građani trebaju naučiti štediti

Gosti upozoravaju - ošlo je vrijeme da zaista moramo obratiti pažnju i na mizerne, minimalne mjere uštede energije - od načina korištenja, podešavanja temperature u domovima, koji će značiti nekih 5 ili 10% ušteda što u ukupnom budžetu na godišnjem nivou može biti 100 ili 200 KM.

"Od ruske agresije i na Ukrajinu, tada su podivljale sve cijene. Struja je za privredu poskupljivala u godinama, odnosno u određenim procesima i ako poredimo od 2022. do sada, u prosjeku govorim, to je za 100%. A mi računamo da ne napravimo male uštede 100 ili 200 maraka na nivou godine. Pa dobro, to je stanje nacije gdje mislimo da 5 maraka nam ništa ne znači. Međutim, morat ćemo kao i Austrijanci, i Evropljani i obraćati pažnju na male stvari. Evo samo jedna anegdota. Kada sam bio u jednom hotelu u Beču pričali smo malo o energetici i rekli su da su izolovali neke ventile koje će im čak uštediti 1% u godišnje", rekao je Harbaš za N1.

Najave za 2026. kao za 2025. godinu: "Dobili smo povećavan broj zaposlenih u javnoj upravi. Sjajno"

Ekonomista Pivić analizirao je sve što se desilo u 2025. godini s jednim zaključkom - od dosta najavljenih stvari, imamo povećavan broj zaposlenih u javnoj upravi.

"Na početku godine smo u vašoj emisiji govorili o ekonomskim mjerama koje su bile tada i njihovim implikacijama koje nas očekuju 2025. godine. Tada smo govorili da će, sve ono što smo imali na početku godine u kontekstu minimalne plate i svega ostalog, napraviti jednu pometnju na tržištu. U suštini, tada smo govorili da će doći do pada zaposlenih, odnosno stagnacije zapošljavanja što se desilo. Rekli smo da će ta efekt izazvati dodatni efekt inflacije što vidimo da se desio. Rekli smo tada da će u ovom kontekstu Vlada federacije Bosne i Hercegovine inkasirati dodatni 600 do 800 miliona konvertibilnih maraka od privrede. Oni su to inkasirali. Da li su građani dobili više novca na računu? Da jesu. Da li taj novac isto vrijedi? Naravno da ne vrijedi. Da li smo dobili bolje javne usluge? Nismo. Da li su budžeti u kontekstu penzionog fonda stabilni? Nisu. Da li su penzije povećane? Nisu. Ko je profitirao? Ono što imamo dakle kao podatak, imamo povećavan broj zaposlenih u javnoj upravi. Sjajno. To je možda jedini pozitivan parametar u svemu tome. I sad imamo dodatne najave u kontekstu istih ekonomskih mjera koje nas očekuju u 2026. U kontekstu povećanja operativnih troškova privredi na uštrb javnog sektora i javnih preduzeća", upozorio je Pivić.

"Ovdje neko kolje kravu, radi kile mesa"

Na pitanje da li će se desiti isti scenarij kao što se desio prošle godine u ovo doba, kada je minimalac povećan nakon što su firme završile projekcije budžeta, Pivić odgovara:

"Ovdje treba naglasiti i javnost educirati. Niko iz privatnog sektora ne stvara problem za minimalnu platu. Mi smo svi protiv minimalne bruto plate. Zašto? Zato što namete koji se terete na platu u kontekstu i na poslodavca i na radnika, Bosna i Hercegovina je treća zemlja u Evropi po visini tih nameta. Dakle, prva je Francuska, Italija pa Bosna i Hercegovina. To je suština svih problema. Drugi problem je taj aspekt dualne ekonomije. Bosna i Hercegovina, ako uzmemo broj zaposlenih u javnom sektoru i u privatnom sektoru, vidićemo da je država ipak veći poslodavac. I svi ovi zakoni sada koji se donose idu na štetu privatnog sektora u korist javnog sektora. Međutim, ono što svi znamo, da privatni sektor kreira dodatnu vrijednost, a javni sektor ne kreira dodatnu vrijednost. Javna preduzeća su najveći porezni dužnici u ovoj državi. Dakle, ne privatni sektor, nego javna preduzeća. Što znači da tu ekonomsku vrijednost koju oni donose nema nekakve dobiti. I ono što u narodu, uvijek mi smo to govorili, ovdje neko kolje kravu, radi kile mesa."

"Građani ne moraju brinuti o struji i plinu"

Pitali smo energetskog stručnjaka da li možemo očekivati stabilnost snabdijevanja strujom i grijanjem u januaru i februaru.

"Možemo, naravno vremenske neprilike mogu doći do takvih situacija da nam nestane struje, da dalekovod padne ili bilo što drugo što obezbjeđuje distribuciju te električne energije. Vidjeli smo to prije desetak, petnaest dana kada je bio onaj snijeg pa je nestalo struje. To su više sile na koje ne možemo uticati. I da razbijemo jednu tu famu koja se javlja u javnosti - ne možemo mi ostati preko noći bez struje i nećemo zatvoriti elektrane bez električne energije. Ali smo na dobrom putu. Ako ne ulažemo u nešto, naravno, ne možemo ni očekivati. Što se tiče snabdijevanja, pogotovo strujom i gasom, ukoliko ne dođe do više sile, građani ne moraju o tome i brinuti. Cijene relativno će biti slične ili iste. Vidjet ćemo šta će se desiti sa ovom globalnom pričom, gdje je Bosna i Hercegovina bukvalno tu, samo na jednoj strampotici, očekuje i osluškuje šta će se desiti sa istoka i zapada. A tu prije svega govorimo o povratku fosilnih goriva na velika vrata, nafte i gasa, zbog američke administracije, i tog gasa koji kroz južnu interkonekciju Bosna i Hercegovina ustvari služi Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini po najviše. Bosna i Hercegovina u tom dijelu je samo jedna, ja bih rekao, ruta, avlija kroz koju će proći cijev. I naravno, malo kapati BiH. Neizvjesno je sve ono što uvozimo, a uvozimo i naftu i gas, podižu cijene, to je tržišna roba. S druge strane, električna energija, ukoliko ovako nastavimo sporo raditi, ne graditi, uvozit ćemo električnu energiju po tri do četiri puta većim cijenama", upozorio je Harbaš.

"Cijene struje će rasti, građani trebaju naučiti štediti"

Govoreći o povećanju cijene električne energije, kazao je kako se povećao trošak poslovanja te je došlo do pada profitabilnosti, problema u likvidnosti kompletnog tog sektora. Sada se zagovara o povećanju cijene električne energije da bi se to kompenziralo.

"Elektrodistribucija kao neki koji su primarna institucija prema krajnjem potrošaču, a u lancu svi ostali. Izvršna vlast, vlada, FERK u Federaciji, Republika Srpska i DERK na državnom nivou za Brčko distrikt. Elektroprivrede kao vlasnici još uvijek i distribucija i stanodavci upućuju zahtjeve i prijedloge prema tom FERK-u, regulatornoj komisiji za energiju, da odobri te cijene. I to je neki put, ali otprilike je to. I oni su tražili povećanje da se kompenzira ovaj smanjeni prihod u budućnosti. To se zove ta cost push inflacija, gdje vas troškovi tjeraju da povećate neku cijenu. Međutim, kada se povećava cijena električne energije, to se zove da potrošnja pada, zato što će ljudi početi štedjeti. Kada oni počnu štedjeti, automatski će se manje fakturisati te električne energije, što znači da će profitna marža biti manja, onda će se morati opet povećati, regulirati povećanje cijene i to se zove profit led inflacija. Uvođena profitom za profit. Tako vam je u privredi i sada to je najgori oblik inflacije u svijetu, zato što tada ne možete kontrolirati uopšte inflaciju. Jer povećanjem cijene električne energije povećavate troškove poslovanja svih ostalih privrednika. S druge strane, povećanjem cijene je smanjena prodaja. I svi tako tu sada povećavaju cijene i tu niko ne može izvršiti kontrolu kada će se to zaustaviti i kakve će to dugoročne implikacije imati na celokupnoj ekonomiji", naveo je.

Pivić ističe kako niko nije na početku godine pravio projekciju kakav će efekt imati povećanje minimalne brutoplate na cijelu ekonomiju u BiH.

"Trebamo razumijeti da je ekonomija BiH specifična. Zašto? Zato što nije makroekonomska politika da se ne vodi centralno. Mi ne možemo uticati na valutu, ona je fiksna. Nemamo valutnu politiku. Mi smo malo tržište. Nemamo veliku konkurentnost. Dakle, imamo jako mali broj firmi koji se bavi nečim, tako da oni mogu da mijenjaju cijene. Mi moramo da kupujemo jer nemamo izbora. Malo smo tržište. S druge strane, imamo problem infrastrukture. Mi nemamo autoputeve. Samim tim imamo visoke troškove logistike. Zapravo smo tržište u kontekstu carinske politike i svih ostalih. I mi imamo jako visoke operativne troškove poslovanja generalno. I to treba neko da donosi bilo kakvu vrstu odluke, da napravi projekciju, da napravi analizu. A može se to uraditi. Samo što u ovom slučaju vjerovatno fale kompetencije", rekao je Pivić.

Harbaš ističe kako cijene moraju rasti jer zemlje koje imaju niske cijene su siromašne, ali...

"Međutim, šta vlasti trebaju i moraju raditi? Subvencionirati socijalno ugrožene. Oni koji imaju tri i više članova porodice, djece i tako dalje, penzionere, voditi brigu onome ko ne može da plati tu struju. A ne imati istu cijenu struje i penzioner, i onaj ko ima primanje od 5000. Ta društva su neodrživa. Dakle, to su socijalne mjere. A na trošak se i te kako može uticati racionalnim korištenjem, ugradnjom solarnog panela, termoizolacijom, poboljšanjem samih procesa, skladištenjem baterija. I zato vlasti moraju obezbijediti poticaje iz EU fondova i naših fondova, kao što se vidi da dešava. Dakle, vlasti moraju voditi socijalnu politiku, a javna preduzeća tržišnu politiku. Ne da ih postavljaju i provode njihove, planove i propise, nego jedan menadžment elektroprivrede mora biti stvarni menadžment, tržišni menadžment, koji će djelovati po tržišnim principima. Jer ako ovu struju ne potrošimo u BiH, super, još bolje, izvest ćemo je po četiri puta većoj cijeni. Moramo pričati o racionalnom korištenju energije. Ne uštedama da mi smanjimo temperaturu u našim domovima na 18°C da se razbolimo, ali ne ni da zagrijavamo naše domove na 24°C, kao što sad se to radi, recimo, u toplanama. I znate kako reguliramo te temperature? Otvorimo svi prozore. I šta grijemo? Avliju. Stvaramo dodatne velike troškove toplanama za prirodni gas, zagađujemo okoliš i tako dalje. Moramo malo promijeniti mindset. Ima načina i mjera i apelujem na sve u one koji donose odluke da saslušaju riječ struke", apelovao je.

Najviše iz ovih poskupljenja, pa i povećanja minimalne plate, stručnjaci ističu - profitirala je vlast, odnosno oni koji žive od budžeta i na budžetu. Kada će u našoj zemlji oni doći na preispitivanje i njihova svrsishodnost i sve te pozicije koje su unutar i administracije i javnog sektora?

"Moje lično mišljenje je da se neće to desiti dok ne dođe smjena generacija. To je neka moja hipoteza. Imamo ljude, uvažavajući sve njih, generacije 52. do 88. godište koji su učili o marksizmu, o socijalnoj ekonomiji, o toj vrsti načina razmišljanja. Kada mi uzmemo jednu generaciju ljudi koji donose danas odluke, to su ljudi iz onog sistema. Uvijek se pitam da li su ti ljudi uvijek imali u svom formalnom obrazovanju čas demokratije, tržišne ekonomije i bilo čega. U suštini, to je jedan generacijski problem. Mi smo sad dobili jednu državu i mi sad treba da naučimo da upravljamo tom državom na jedan racionalan, ekonomski, prihvatljiv način, održiv način, dugoročan način itd. Mislim da to se neće desiti dok se jedna nova generacija ljudi ne pojavi, dok preduzetništvo i privatni kapital ne bude u većinskom vlasništvu da ljudi rade u privatnom kapitalu, nego da javna uprava ne bude konkurentna privatnom kapitalu u kontekstu plata i svega ostalog. Jer u čemu je tu problem? Problem u tom je što evo sad i ove najave koje dolaze u kontekst povećavanja dodatno minimalne bruto plate, a što opet tako naglasiti, i uvođenje nekih koeficijenata ili rangova - to pospješuje samo javnu upravu i javna preduzeća. Zato što vi na taj način ljude nagrađujete u kontekstu određenog nivoja plate, a njihova produktivnost se ne propituje. Vi u privatnom sektoru, ako vam je produktivnost velika, vi zarađujete više novca. Hipotetički imate situaciju da ljudi sa srednjom školom su produktivniji u sektoru nego ljudi koji imaju diplome sa visokoškolskih institucija. Dakle, vi tog čovjeka nagradite više. U javnom sektoru je to diskriminacija. Imate tamo sigurno ljude koji možda bolje rade od onih koji imaju neke diplome, ali imaju manji platni razred. I vrlo često, nepravedno, negdje te ljude stavljamo sve pod istu ravan, pa onda nam se oni jave i kažu ne znate šta, nije baš da mi svi ovde ne radimo. I činjenica je da to tako nije. To je tako", rekao je Pivić.

Harbiša poručuje: "Mislim da još uvijek živimo u kapitalizmu ponašajući se na socijalistički način. I to je ključ svega. Ne možemo više živiti u socijalizmu načinom razmišljanja, a kapitalistički se ponašati. Možda ste gledali jedan intervju najvećeg, rekao bih, biznismena u BiH, kada su ga pitali šta očekuje od vlasti. Ništa. Samo da mi ne smeta."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad